„ Peraske su palate danas skoro nijemi svjedoci nekadasnje velicine, sjaja i bogatstva. Zivo se na njima odrazuje sva peraska proslost, osobito doba blagostanja, XVII i XVIII st. „
U Perastu postoji 19 palata. Najveci broj je nastao u periodu od XVII do XVIII vijeka i ima barokne karakteristike.U arhitekturi Perasta u kojoj uz tradicionalne elemente dominira barok, uspostavljena je jedna mjera jednostavnosti i mirnoce, zahvaljujuci cemu grad nije potonuo u kitnjaste ukrase baroka.
Palata Sestokrilovic – nalazi se na podrucju „ Luke „ u jugoistocnom dijelu Perasta. Vjerovatno je sagradjena krajem XVII vijeka o cemu svjedoci natpis na vijencu ispod krova u kome se spominje 1691.g.
Sestokrilovici su bili jedno od najstarijih bratstava – kazada. Palata ima dva sprata, veoma je skladnih linija, bez vidionice, podsjeca na renesansno oblikovanje. Krov je cetvorovodan sa karakteristicnim ulegnucem. Kuca ima puskarnice.
Palata Lucic-Kolovic-Matikola-nalazi se uz samu obalu, u zapadnom dijelu Perasta. Palata je vjerovatno nastala u drugoj polovini XVIII vijeka o cemu svjedoci natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. i imenima vlasnika Nikola Kolovic – Matikola i sinovi iz kazade Studeni. Palata je minijaturna, skladnih proporcija sa malim ogradjenim dvoristem prema moru. Specificna je jer ima prosirenu vidionicu na sve cetiri strane.
Palata Bujovic – nalazi se u zapadnom dijelu Perasta, pri moru.
Postoji predanje da je izgradjena tesanim kameno sa porusenih hercegovackih zidina poslije oslobodenja od Turaka 1687. godine. Ali, na tri kamene ploce na fasadama dati su podaci o 1694. godini, kao godini pocetka radova na palati. Palatu su podigli braca Vicko i Ivan Bujovic iz kazada Stojsic. jedna je od najlijepsih baroknih gradevina na cijelo Jadranskom primorju i djelo je arhitekte Dovani Batista Fontana iz Venecije. U osnovnim linijama palate zapravo dominira renesansa sa pet mocnih arkada monumentalnog trijema u bunjatu i smirenom harmonijom pet balkona na tri fasade, dok je barok prisutan u sirokoj plastici tih arkada, u balistradama i dekorativnim detaljima. U prizemlju je terasa cijelom duzinom fasade. Izgradnjom priobalnog puta 1912. godine, kojom se podigao nivo terena, dobija se utisak da su cijeli priobalni dio Perasta, a posebno ova palata, „utonuli“ i time izgubili svoje harmonicne proporcije.
Palata Bronza – Palata se nalazi u istocnom dijelu Perasta, u predjelu „Luka“ uz samu obalu. Sagradena je sredinom 18. vijeka U 19. vijeku za vrijeme Austro-Ugarske sluzila je kao „Dogana“- carina. porodica Bronza se doselila vjerovatno iz Skadra, a pripadali su Kazadi Silopi. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Palata je tipicna barokna, sa jednim spratom nad kojim je suzeni belveder. U palati je sacuvan originalni raspored prostorija.
Palata Balovic – Balovici koji su pripadali kazadi Dentali, bavili su se pomorstvom, bilo u ratnoj mornarici, bilo privatnom pomorskom trgovinom. Palata Balovic je tipicna barokna palata 18. vijeka- jednostavna, ali harmonicna i monumentalna na dva sprata sa belvederom, vidionicom. Do restauracije 1981. godine, kada je zgrada preuredena za stanovanje, bio je sacuvan originalni enterijer sa rasporedom prostorija- cetiri sobe i salon. U palati se nalazio izuzetno bogati porodicni arhiv i biblioteka, koji su oko a933. godine i poslije II Svjetskog rata odneseni iz Perasta. U palati je ljetovao Njegos 1846. godine i tu napisao pjesmu „Paris i Helena“ ili „Noc skuplja vijeka“.
Palata Vukasovic-Kolovic - Nalazi se na podrucju „Luke“ odmah pored palate Viskovica, u priobalnom dijelu Perasta. Vjerovatno je nastala u prvoj polovini 18. vijeka. Kolovici su iz kazade Sestokrilovica. U Perast su dosli iz Sestana kod Bara i tokom 17. i 18. vijeka isticu se kao vrsni pomorsci i trgovci. Pored pomoraca ima i ljekara, teologa i sakupljaca narodnih pjasama.
Palata Brajkovic-Martinovic – Palata se nalazi zapadno od glavnog trga uz stari put. Palata je jedna od najstarijih sacuvanih peraskih palata, nastala na mjestu stare kuce Markovica. Podignuta je vjerovatno u prvoj polovini 17. vijeka, o cemu svjedoci natpis sa 1623. godinom na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braca, sinovi Tripa Markovica, kasnije zvani Martinovici- iz kazade Cizmaj. U palati je sacuvan originalan raspored prostorija. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem 19. vijeka u stiluNapoleona II. On je jedini u potpunosti sacuvan salon u Perastu, sa originalnom dekoracijom i namjestajem.
Palata Smkija – Nalazi se u sredisnjem, priobalnom dijelu Perasta, uz crkvu i trg Sv. Marka. Palata se sastoji iz dva dijela- starijeg, izmedu obalnog i starog puta, izgradenog 1764. godine i mladeg koji je zapocet 1764. godine, a zavrsen tridesetih godina 20. vijeka. Ova dva dijela su spojena zasvodenim prolazom iznad starog puta. Smekje- iz kazade Cizmaj kao pomorci srecu se vrlo rano, vec u drugoj polovini 16. vijeka. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonoimnskog uspona, poslije cuvenog trgovackog poduhvata, kada je brodom „Leon Koronato“ doprinio privrednom povezivanju Baltickih zemalja sa Venecijom 1746. godine. Vec 1748. on postaje „Konte“, a 1779. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. Palata Smekja je najveca palata u Perastu. Gradena je u potpunosti od Korculanskog kamena. Ima tri sprata sa belvederom. Ispred prvog sprata je terasa, cijelom duzinom fasade, a na drugom i trecem spratu su balkoni sa balustradom. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade Cizmaj- dvije unakrsno postavljene grane sa po pet pera. Novi dio palate zavrsava se 1936. godine, po uzoru na postojece prizemlje i sprat, u istom stilu i od istog materijala.
Palata Viskovic – Nalazi se na podrucju „Luke“ u priobalnom dijelu Perasta, sa donje strane starog puta. Kompleks Viskovica sastoji se od 4 dijela: kule, palate, lode sa dardinom i novog dijela palate. Najstariji dio palate je kula, izgradena oko 1500. godine, koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada, sto se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule- pet slova „P“: Parvum Propugnuculom Pro Praesidio Perasti. Na posljednjoj etazi kule sacuvan je top. Uz kulu su dogradeni palata na dva sprata, sa lodom, a zatim i novi dio. Na palati se nalaze tri portala, sva tri radena u bunjatu. prvi portal se nalazi na juznoj strani, prema moru, na dvorisnom zidu. Na njemu je raskosni grb u cijem gornjem dijelu je zubatac, simbol kazade „Dentali“ kojoj su Viskovici pripadali, a u donjem lav- kao poseban znak ove porodice. Na sjeverozapadnoj strani uz stari put je glavni ulazu palatu. Na portalu je izgradena riba zubatac iz grba Viskovica i uklesani inicijali FCCV (Francesko konte kolonelo Viskovic). Sa iste strane nalazi se portal u prizemljulode i na njemu je uklesna godina 1718, a iznad nje je zubatac.
Palata Mazarovic - Nalazi se u jugoistocnom dijelu Perasta zvanom „Luka“ iznad starog puta. Njenu fasadu djelimicno zaklanja niz kuca koje se nalaze ispred nje i koje izlaze direktno na stari put. Palata gradena sredinom 18. vijeka, predstavlja jedan od karakteristicnih primjera baroknih palata,sa centralnom postavljenom vidionicom, belvederom, koji su nastali u Boki u ovom periodu. Palata ima dva sprata i belvedere sa volutama, na kojem se nalazi i grb Mazarovica. U prizemlju je i portal obraden u bunjatu sa po dva barokna prozora sa strane. Drugim spratom dominira balkon na sest konzola. Vec 1882. po katastarskim knjigama palata i stara kuca su uknjizeni kao rusevine.
Palata Zmajevic –Nalazi se u zapadnom dijelu Perasta u „Pencicima. Ova palat poznata je kao „biskupija“ jer su u njoj stolovala dva biskupa, Andrija i Vicko Zmajevic. Palata sa osmougaonim zvonikom i porodicnom kapelom posvecenoj Gospi od Rozarija, predstavlja najsnazniji detalj peraskog peizaza i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cijelinu. Zmajevici su pripadali kazadi Perojevica. Na grbu porodice je krilati zmaj, i zvijezda, iznad dva prekrstena pera koja su simbol kazade Perojevica. Poznato je da su Zmajevici prije izgradnje palate zivjeli u staroj kuci na obali na kojoj se nalazi i danas grb Zmajevica. Palata je gradena u vise faza, a konacan barokni izgled dobija u vrijeme Andrije Zmajevica, o cemu svjedoci natpis na procelju sa navedenom 1664. godinom. Palata je izgradena na stijeni od lokalnog kamena, predstavlja izuzetno gradevinsko rjesenje. Simetricna organizacija palate sa izbacenim centralnim dijelom iznad pecine u stijeni sa krilima na snaznim nosecim zidovima i velicanstvenim spoljasnjim stepenistem, daje utisak gradnje u jednom dahu. U palati se nalazila Zmajeviceva biblioteka, po nekim podacima najveca u Dalmaciji |
